sjemenarstvo, znanstvena i stručna disciplina poljoprivrede koja se bavi proizvodnjom, doradbom, kontrolom, označavanjem, pakiranjem i trgovanjem sjemenom kojim se reproducira izvornost i gospodarska vrijednost kultivara (sorte, hibridi). Kvalitetnim sjemenom umanjuju se posljedice šteta od bolesti, štetnika, suše, visokih i niskih temperatura te se postiže tolerancija na manje povoljna fizikalna i kemijska svojstva tla, ograničava se širenje bolesti, štetnika i korova u okoliš, što daje sigurnost i gospodarsku opravdanost svih ostalih ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju. U RH sjemenarstvo je znanstvena grana u polju poljoprivrede.

Sjemenarstvo i oplemenjivanje bilja (→ genetika u poljoprivredi) nužno su povezani jer oplemenjivanje bilja nastoji iskoristiti povoljne učinke gena u kultivaru na važna gospodarska svojstva, a sjemenarstvom se kultivar nepromijenjen višestruko reproducira. Početno sjeme sorti i roditeljskih komponenti hibrida visoke je genetske čistoće jer to sjeme za svaku proizvodnu sezonu osigurava tim oplemenjivača. Od sjemena oplemenjivača se sukcesivno reproduciraju sljedeće kategorije sjemena: predosnovno sjeme (POS), osnovno sjeme (OS), certificirano sjeme prve generacije (C1) i certificirano sjeme druge generacije (C2), koja služe za sjetvu merkantila (sjeme namijenjeno trgovini). Kategorije sjemena hibrida imenuju se prema broju roditeljskih linija u hibridu (dvolinijski, trolinijski, četverolinijski), a najzastupljenija je kategorija sjemena dvolinijskih hibrida.













Premda je važnost kvalitetnog sjemena poznata već tisućama godina, tek početkom XX. st. osnovana su prva sjemenska poduzeća, radom kojih je započela komercijalna proizvodnja sjemena, a razvila su se i tržišta sjemena. Hrvatska je u tom pogledu pratila postignuća najrazvijenijih zemalja svijeta, ponajprije zahvaljujući istraživanjima → Gustava Bohutinskog koja su 1909–14. na Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima (→ Visoko gospodarsko učilište u Križevcima) izvedena na pšenici, kukuruzu i ječmu. Taj su rad nastavili Vinko Mandekić u Križevcima, → Milislav Demerec u SAD-u, Pavao Kvakan na Poljoprivredno-šumarskome fakultetu u Zagrebu, Mirko Korić u Poljoprivrednoj stanici u Osijeku (→ Poljoprivredni institut Osijek), te istaknuti profesori i oplemenjivači bilja Branko Palaveršić, Ivan Radić, Josip Potočanac, → Alois Tavčar, Marija Kump, Javor Milohnić, Ruža Heneberg, Zdravko Martinić-Jerčić, Zvonimir Mađarić, Mato Valenčić, → Julijo Martinčić, Srećko Bošnjak, Nedjeljko Vekić, Milan Rojc, Drago Parlov i Marija Vratarić, koji su u Zagrebu i Osijeku postigli značajna dostignuća u oplemenjivanju bilja i sjemenarstvu u drugoj polovici XX. st. Uspješno su educirali mnoge oplemenjivače i sjemenare koji danas stvaraju nove kultivare konkurentne na međunarodnoj razini među najjačim svjetskim kompanijama. Sjemenarstvo se danas poučava na → Agronomskome fakultetu u Zagrebu, → Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek, te na mnogim višim i srednjim poljoprivrednim školama.



















Suvremeno sjemenarstvo u RH ostvaruje se suradnjom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG), raznih institucija i poljoprivrednih poduzeća. Važnu ulogu ima Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo u sastavu → Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) koji vodi poslove priznavanja novih kultivara (na temelju pokusa kojima se dokazuje gospodarska vrijednost kultivara –VCU, njegova različitost od drugih kultivara, ujednačenost i stabilnost –DUS), provodi upis sorti na Sortnu listu, zaštitu sorti, kontrolu sjemenske proizvodnje u polju (aprobacije), laboratorijska ispitivanja kakvoće i zdravstvene ispravnosti sjemena, kontrolu dorađenoga sjemena, izdaje uvjerenja, deklaracije, certifikate i ateste, kojima se jamči sortnost i kvaliteta sjemena te održava genetička različitost vrsta poljoprivrednoga bilja. Sjeme se u Hrvatskoj proizvodi sukladno Zakonu o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja RH. Svi procesi podliježu višestrukoj kontroli. Hrvatsko zakonodavstvo vezano uz sjeme usklađeno je sa zakonima EU-a i mnogih drugih država, što Hrvatskoj omogućuje izvoz sjemena. Hrvatska je članica mnogih međunarodnih sjemenarskih organizacija kao što su International Seed Testing Association (ISTA) i International Union for the Protection of New Varieties of Plants (UPOV), što sjemenarstvu daje međunarodni značaj. U RH se sjemenarstvom bave velika poduzeća i instituti (Bc Institut, Monsanto-DeKalb, DuPont-Pioneer i Axereal u Zagrebu; Poljoprivredni institut Osijek, Agrigenetics, KWS, RWA Hrvatska u Osijeku; Poljodar u Daruvaru) te velika poljoprivredna gospodarstva (Fortenova grupa, → Žito, → Kutjevo, → PPK Nova Gradiška).





